Godišnja nagrada Hrvatskog antropološkog društva, medalja "Dragutin Gorjanović Kramberger" dodijeljuje se za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj.

​

 

 

Dragutin Gorjanović Kramberger (1856. - 1936.) bio je hrvatski paleontolog, geolog i paleoantropolog.

Studirao je na Sveučilištu u Zürichu i Münchenu, a doktorat je stekao na Sveučilištu u Tübingenu 1879. godine s temom disertacije o fosilnim ribama Karpata. U Beču je radio u Dvorskome muzeju, na Sveučilištu i u Geološkom zavodu. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je status docenta paleontologije, a 1891. godine postaje dopisni član JAZU. 1893. godine imenovan je ravnateljem Geološko-paleontološkog odjela Narodnog muzeja. Njegov znanstveni rad bio je prepoznat na brojnim europskim sveučilištima.

​

Svjetsku slavu stekao je svojim senzacionalnim otkrićem ostataka pračovjeka na Hušnjakovu brdu u Krapini, u kolovozu 1899. godine. Njegova velika zasluga bila je što je odmah uočio delikatnost i značenje nalaza, zatražio zaštitu nalazišta te započeo pozorno iskopavanje i iscrtavajunje geoloških profila i stratigrafskih položaja nalaza. Također, svojim dokazima o postojanju fosilnoga čovjeka uvelike je doprinio osvjetljavanju evolucijskoga puta čovjeka i njegovih predaka.

​

O svome nalazu objavio je niz priopćenja pod naslovom: Der paläolitische Mensch und seine Zeitgenossen aus dem Diluvium von Krapina in Croatien (Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1899, 1901–02, 1904–05).

Također, prvi je u svijetu uveo i primijenio nove, izvorne analitičke metode dokazivanja starosti ljudskih i životinjskih ostataka, a unutarnju građu koštanih ostataka proučavao je primjenom rendgenskih zraka.

Rezultate svojih iskapanja objavio je 1906. godine u monografiji Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien, a nastavio je i s objavljivanjem brojnih znanstvenih radova i rasprava na tu temu.

 

Gorjanović Kramberger bio je uvjeren da ostatci pračovjeka iz Krapine dokazuju da su neandertalci izravni predci današnjih ljudi, što i dan danas predstavlja jedan od pogleda na ljudsko rodoslovlje. Po tom sudu Gorjanović Kramberger smatra se utemeljiteljem tzv. unilinearne sheme o evoluciji ljudskog roda prema kojoj su neandertalci bili, barem djelomice, izravni prethodnici današnjih europskih ljudi.

Također, Gorjanović Kramberger smatrao je da je kultura već davno postala temeljnom odrednicom čovjekova evolucijskog puta, a taj stav kvalificira ga pretečom nazora koje postavlja suvremena paleoantropologija.

 

Osim zasluga za otkriće i obradbu krapinskog pračovjeka, Gorjanović izniman prinos zabilježen je i u hrvatskoj geološkoj znanosti.

​

(izvor informacija: Hrvatski biografski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 2009.)